O Lošinju

Otok Lošinj je dio većeg cresko-lošinjskog arhipelaga koji sa svojih 36 otoka, otočića, hridi i grebena predstavlja pravi labirint morskih prolaza, sidrišta i luka. Nekada jedan otok sa susjednim Cresom, Lošinj je od rimskih vremena od njega razdvojen umjetnim kanalom.

Iako položen blizu 45° paralele, Lošinj svoju vrlo blagu mediteransku klimu duguje udaljenosti od kopna i jakom utjecaju mora koje ga zimi grije, a ljeti osvježava. Velik broj sunčanih sati, male temperaturne razlike dan-noć i umjereni vjetrovi čine njegovu klimu posebno ugodnom.

Lošinj je izrazito zelen otok, nadaleko poznat po svojim stoljetnim borovim šumama i velikom bogatstvu biljnih vrsta, kako onih autohtonih tako i onih koje su donijeli pomorci sa svojih dalekih putovanja.

Burna prošlost ovog otočja najbolje se može vidjeti u Osoru, drevnoj otočkoj prijestolnici i nekadašnjem biskupijskom središtu, a danas gradu-muzeju. Među bogatom i raznovrsnom kulturnom baštinom, ljepotom i vrijednošću se posebno ističe antički brončani kip Apoksiomena, kome je posvećen jedinstveni muzej u Malom Lošinju.

No najvrjednija baština ne nalazi se u muzejima i crkvama, već u samim otočanima i njihovom načinu života. Tradicija nije očuvana samo kroz folklorna društva, pučke svetkovine i crkvene običaje, već i kroz domaću kuhinju, odlazak u ribolov i brigu o maslinama i ovcama.